Ekološka poljoprivreda

Prema Uredbi (EU) 2018/848 ekološka proizvodnja je sveobuhvatan sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane u kojem su ujedinjeni najbolja praksa u pogledu okoliša i klime, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, te primjena bisokih standarada za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarada koji su u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenima uz primjenu prirodnih tvari i procesa. Stoga ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu, pri čemu se njome s jedne strane opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane osiguravaju javno dostupna dobra kojima se doprinosi zaštita okoliša i dobrobiti životinja. 








Prema zajedničkom izvješću istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu, FiBL-a i iFOAM-a: u 2017. godini prijavljeno je 12,9 milijuna ekoloških proizvođača, što je za 5% više u odnosu na 2016. godinu. Indija je i dalje zemlja s najvećim brojem ekoloških proizvođača, a slijede je Uganda i Meksiko. 

Kada uspoređujemo površine pod ekološkim uzgojem onda bilježimo rast od 20% na svjetskoj razini, odnosno 11,7 milijuna ha poljoprivrednih površina više je pod ekološkim površinama u odnosu na 2016. godinu. Zemlje s najvećim ekološkim udjelom u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji su Lihtenštajn (37,9%), Samoa (37,6%) i Austrija (24%).

Hrvatska, kao dio ekološkog tržišta ima veliki potencijal za rast i širenje ekološke proizvodnje. Kako je u Hrvatskoj regulativa usklađena s onom iz EU, ekološkim proizvođačima otveren je put prema euroskom tržištu. Svi koji se žele baviti ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj moraju ispunjavati tražene uvjete, koristiti samo propisana zaštitna sredstva, te im proizvodnja mora biti pod ekološkim nadzorom nadležnog kontrolnog tijela. Ukoliko se ispune sve regulative i protekne određeno vrijeme u režimu ekološke proizvodnje, kontrolno tijelo izdaje certifikat kojim omogućuje proizvođaču da na svoje proizvode stavlja oznaku "eko proizvod". Broj ekoloških proizvođača se povećava iz gofine u gofinu, te danas iznosi 4 374, što je za 2 766 više u odnosu na 2013. godinu.


Ekološka poljoprivredna proizvodnja potiče se Mjerom 11 Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. Cilj Mjere 11 je potaknuti nove poljoprivrednike da se uključe u sustav eko proizvodnje, te oni koji su dio sustava da nastave s aktivnostima kako bi se povećale površine pod ekološkom proizvodnjom. U usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom praksom, poljoprivredniku se plaćaju povećani troškovi ili izgubljeni prihod, a navedneo je u skladu s prihvačanjem propisanih praksi i metoda uzgoja koje nadilaze obvezne zakonske regulative. 



Potpora se može ostvariti kroz dvije podmjere:

  • 11.1. Plaćanje za prijelaz na ekološke prakse i metode

  • 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

Potpora se može ostvariti za slijedeću skupinu usjeva:

  • Oranice-ratarske kulture, aromatično i ljekovito bilje

  • Povrće

  • Višegodišnji nasadi – voćnjak ili vinograd

  • Trajni travnjaci - livada, pašnjak ili kraški pašnjak


Poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji se bavi ekološkom proizvodnjom i pod stručnom kontrolom kontrolnog tijela ovlaštenog od Ministarstva poljoprivrede najmanje jednom godišnje (link).

Prema izvješću broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2018. porastao je gotovo 9% u usporedbi s 2017, što ukazuje na povećanje od 351 ekološkog poljoprivrednika. U 2018. godini korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi ne bilježi značajnu promjenu u usporedbi s 2017. Najveći porast površine, od 14%, u usporedbi s 2017. bilježe oranice i vrtovi. To je povećanje od 6 198 hektara. U sektoru proizvodnje svježeg povrća i jagoda zabilježeno je povećanje od gotovo 724 tone, dok je proizvodnja grožđa veća i to 1 616 tona u odnosu na 2017. godinu. Svinje bilježe povećanje broja ekološki uzgojenih grla od gotovo 29% u usporedbi 2017-tom godinom. Što ukazuje na povećanje od 419 grla. Porastao je i broj ostalih važnijih ekoloških grla stoke, i to goveda, ovaca, koza i kopitara. (link)




Podijeli:

Nedavni projekti