Hidroponski uzgoj

 

Hidroponski uzgoj predstavlja tehniku uzgoja biljaka bez supstrata ili s inertnim supstratom kojem su dodana sva potrebna hranjiva ( link ). Temeljni cilj hidroponske tehnologije je osigurati svakoj biljnoj vrsti u određenoj fazi rasta potrebnu količinu hranjiva te optimalne mikroklimatske uvjete radi dostizanja maksimalnih prinosa.

Proizvodnja u plastenicima je važna i brzorastuća komponenta poljoprivredne industrije razvijenih zemalja. Vodeće države svijeta u hidroponskoj proizvodnji su: Izrael (30 000 ha), Nizozemska (10 000 ha), Engleska (4 200 ha), Australija i Novi Zeland (oko 8 000 ha), a najveći rast hidroponske proizvodnje prisutan je u Meksiku. U Republici Hrvatskoj ova je proizvodnja još uvijek u fazi razvoja. Međutim u primjetnom je porastu kao i sve veći zahtjevi stanovništva za svježim povrćem i dostupnosti istih tijekom cijele godine. (link)

Najčešće zastupljene vrste u hidroponskoj proizvodnji su one povrtne (rajčica, krastavci, paprika, patlidžan, salata, riga, matovilac, blitva, radič, potočarka, kres salata), začinsko bilje ( bosiljak, origano, mažuran, timijan, kadulja, kopar), ali i razne vrste rezanog cvijeća (gerberi (link)) i jagode (link). Iako se u usporedbi s klasičnom proizvodnjom može reći da su uvjeti u hidroponskom uzgoju gotovo sterilni, u komercijalnoj proizvodnji javljuju se problemi s raznim bolestima i štetnicima. Bitno je spomenuti kako s hidroponskom tehnologijom i kontrolom proizvodnih uvjeta u plasteniku postoji mogućnost maksimalnog iskorištenja prostora uz minimalnu potrošnju vode i gnojiva (link).

Jedna od najvažnih stvari kada se priprema objekt za hidroponski uzgoj je nivelacija (ravnanje) površine u zaštićenom prostoru, a nakon tog se postavlja crno-bijela folija. Kada je teren pripremljen, dolazi do obilježavanja redova, postavljanja cijevi za grijanje i držača za gredice u kojima se najčešće nalaze kocke sa mineralnom vunom (link).

Izbor uzgojnog medija ovisi prvenstveno o klimatskim uvjetima, tipu plastenika i odabranoj hidroponskoj metodi. Supstrat mora sadržavati dovoljno vode, hranjiva i zraka za sustav korijena, ne smije sadržavati nikakve toksične tvari i mora biti jednostavan za rukovanje. Supstrati za uzgoj mogu biti organski, anorganski i sintetički. Organski supstrati (treset, kompost, drveno vlakno, kokosovo vlakno) dobro drže vodu, no mijenjaju fizikalna svojstva. Anorganski supstrati imaju mali kapacitet izmjene kationa što ograničava njihovu moć oslobađanja ili vezanja hranjiva te mogu duže sačuvati svoju strukturu. Od anorganskih supstrata najčešće se koristi kamena vuna, perlit, vermikulit i silikatni pijesak. Kamena vuna je inertni vlaknasti materijal, mješavina vulkanskih stijena, vapnenca i rastaljenog koksa. Kamena vuna je slabo alkalna, inertna i biološki se ne razgrađuje. Pri uzgoju na kamenoj vuni biljkama su neophodna biljna hranjiva koja se dodaju isključivo putem navodnjavanja  (link).

Istraživanje provedeno na Agronomskom fakultetu na temu Hidroponski uzgoj krastavca imalo je za cilj istražiti mogućnost uzgoja salatnih krastavaca na supstratima anorganskog (perlit) i organskog (treset) porijekla, primjenom hidroponske tehnologije radi izbjegavanja problema koji se mogu javiti prilikom uzgoja na tlu u zaštićenom prostoru. Testirana su dva kultivara salatnih krastavaca, Pontia F1 i Gemini F1, uzgajana na tresetu i perlitu. Pokus je postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Razmak između redova je iznosio 150 cm, a unutar reda 40 cm, čime je ostvaren sklop od 1,7 biljaka/m². Rezultati su pokazali da su se testirani kultivari salatnih krastavaca u hidroponskom uzgoju međusobno razlikovali u broju tržnih plodova i postignutom prinosu. Kod kultivara Pontia F1 broj tržnih plodova bio je 15,9 % veći nego kod kultivara Gemini F1, ali statističkom obradom podataka nije ustanovljena signifikantna razlika između interakcija kultivar x supstrat u broju plodova po m2. Najveća prosječna masa zabilježena je kod biljaka kultivara Gemini uzgajanih na tresetu (238 g) i bila je značajno veća od mase plodova istog kultivara uzgajanog na perlitu (221 g), te kultivara Pontia uzgajanog na tresetu (224 g).

Proizvodnja rajčice iz godine u godinu raste, a danas se rajčice sve više uzgajaju upravo ovom tehnologijom. Križevački trgovački centar, KTC je u Prnjavoru Lepavinskom u Općini Sokolovac  na površini od 10.960 četvornih metara postavio plastenike za hidroponski uzgoj rajčice i to 80 posto beef rajčice, a 20 posto hibrida grapolo i cherry rajčice. (link)