Ekološka poljoprivreda

Prema Uredbi  (EU) 2018/848 ekološka proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane u kojem su ujedinjeni najbolja praksa u pogledu okoliša i klime, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjena visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda koji su u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenima uz primjenu prirodnih tvari i procesa. Stoga ekološka proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu, pri čemu se njome s jedne strane opskrbljuje specifično tržište odgovarajući na potražnju potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge strane osiguravaju javno dostupna dobra kojima se doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.


Prema zajedničkom izvješću istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu, FiBL-a (engl. Research Institute of Organic Agriculture) i IFOAM-a: u 2017. godini prijavljeno je 2,9 milijuna ekoloških proizvođača, što je za 5 % više u odnosu na 2016. Indija je i dalje zemlja s najvećim brojem ekoloških proizvođača, a slijede je Uganda i Meksiko.

Kada uspoređujemo površine pod ekološkim uzgojem, onda bilježimo rast od 20 % na svjetskoj razini, odnosno 11, 7 milijuna ha poljoprivrednih površina više je pod ekološkim uzgojem u odnosu na 2016. godinu. Zemlje s najvećim ekološkim udjelom u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji su Lihtenštajn (37,9%), Samoa (37,6%) i Austrija (24%). (link)

Hrvatska, kao dio ekološkog tržišta, ima veliki potencijal za rast i širenje ekološke proizvodnje. Kako je u Hrvatskoj regulativa usklađena s onom Europske unije, ekološkim proizvođačima je otvoren put prema europskom tržištu. Svi koji se žele baviti ekološkom biljnom poljoprivrednom proizvodnjom u Hrvatskoj moraju ispunjavati tražene uvjete, koristiti samo propisana zaštitna sredstva te im proizvodnja mora biti pod nadzorom nadležnog kontrolnoga tijela. Ukoliko se ispune sve regulative i protekne određeno vrijeme u režimu ekološke proizvodnje, kontrolno tijelo izdaje certifikat kojim omogućuje proizvođaču da na svoje proizvode stavlja oznaku "eko proizvod". Broj ekoloških poljoprivrednika se povećava iz godine u godinu, te danas iznosi 4 374, što je za 2 766 više u odnosu na 2013. godinu. 

Ekološka poljoprivredna proizvodnja potiče se Mjerom 11 Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Cilj Mjere 11 je potaknuti nove poljoprivrednike da se uključe u sustav eko proizvodnje te one koji su dio sustava da nastave s aktivnostima kako bi se povećale površine pod ekološkom proizvodnjom. U usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom praksom, poljoprivredniku se plaćaju povećani troškovi ili izgubljeni prihod, a navedeno je u skladu s prihvaćanjem propisanih praksi i metoda uzgoja koje nadilaze obvezne zakonske regulative.

Potpora se može ostvariti kroz dvije podmjere:

  • 11.1. Plaćanje za prijelaz na ekološke prakse i metode

  • 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

Potpora se može ostvariti za slijedeću skupinu usjeva:

  • Oranice-ratarske kulture, aromatično i ljekovito bilje

  • Povrće

  • Višegodišnji nasadi – voćnjak ili vinograd

  • Trajni travnjaci - livada, pašnjak ili kraški pašnjak

Poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji se bavi ekološkom proizvodnjom i pod stručnom kontrolom kontrolnog tijela ovlaštenog od Ministarstva poljoprivrede najmanje jednom godišnje (link).

Prema izvješću broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2018. porastao je gotovo 9% u usporedbi s 2017, što ukazuje na povećanje od 351 ekološkog poljoprivrednika.

U 2018. godini korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi ne bilježi značajnu promjenu u usporedbi s 2017. Najveći porast površine, od 14%, u usporedbi s 2017. bilježe oranice i vrtovi. To je povećanje od 6 198 hektara. U sektoru proizvodnje svježeg povrća i jagoda zabilježeno je povećanje od gotovo 724 tone, dok je proizvodnja grožđa veća i to 1 616 tona u odnosu na 2017. godinu. Svinje bilježe povećanje broja ekološki uzgojenih grla od gotovo 29% u usporedbi 2017-tom godinom. Što ukazuje na povećanje od 419 grla. Porastao je i broj ostalih važnijih ekoloških grla stoke, i to goveda, ovaca, koza i kopitara. (link)

DEEL DIT BERICHT:

Nedavni projekti