Žene kao vlasnice OPG-a

S druge strane, prema podatcima iz 2021. godine, ukupan broj muškaraca i žena zaposlenih u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosio je 25.846, od čega je 7.572 žena.

Navedeni podaci prate izvještaje koje je imao Odbor za poljoprivredu na sjednici 3.3.2021. uoči Međunarodnog dana žena. Na sjednici se raspravljalo o položaju žena u ruralnim područjima te o mogućnostima koje zajednička poljoprivredna politika pruža.

Prema podatcima Eurostata iz 2016. godine, 72 % vlasnika poljoprivrednog gospodarstva u EU čine muškarci. U istom vremenu je udio žena vlasnica poljoprivrednih gospodarstva u članicama EU iznosio 28 %. Najveći udio žena vlasnica u EU su imale Latvija i Litva (čak 45 %), a zatim Rumunjska (34 %) i Estonija (33 %). S druge strane, 4 članice imale su udio koji je bio čak manji i od 10 % - Nizozemska (5 %) Malta (6 %), Danska (8 %) i Njemačka (10 %).


Slika 1. Udio žena kao nositeljica poljoprivrednog gospodarstva u zemljama članicama Europske Unije (Izvor: ec.europa.eu/eurostat)

Još jedan bitan dokument za poticanje ženskog poljoprivrednog poduzetništva u ruralnim područjima je i prijedlog rezolucije europskog parlamenta o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima koji je izglasan i usvojen 2017. godine. Europska unija je tada naglasila kako je potrebno promicati vlasništvo ili suvlasništvo žena nad poljoprivrednim gospodarstvima što bi imalo pozitivan učinak na njihovu situaciju na tržištu rada, socijalna prava i ekonomsku neovisnost i čime bi se osigurala njihova veća vidljivost (ali i priznanje njihova doprinosa gospodarstvu i prihodima) u ruralnim područjima i veći pristup zemljištu.


Slika 2. Poljoprivrednica (Izvor: freepik.com)

 

Za većinu zemalja svijeta vrijedi da je 30 % žena vlasnica poljoprivrednog zemljišta od ukupnih površina. Iako je ta brojka reprezentativna za cijeli svijet, u Europi, Malaviju, Bocvani i Peruu taj je postotak veći od 30 %. Dok su najniže stope prisutne u području Supsaharske Afrike i Južne Azije, važno je napomenuti da visoko razvijene zemlje poput SAD-a, Ujedinjenog Kravljevstva, Norveške i Finske također imaju niske stope žena kao vlasnica poljoprivrednih zemljišta sa postotkom manjim od 15 %.

 

Slika 3. Postotak žena vlasnica poljoprivrednog zemljišta u svijetu (Izvor: ourworldindata.org)

 

Feed the future Advancing Women’s Empowerment (AWE) Program poboljšava jačanje položaja žena i ravnopravnosti i poljoprivredi, pružanjem tehničkih savjetovanja i podrške Bureau for Food Security i USAID sudjeluju u unaprjeđenju sudjelovanja žena u poljoprivrednoj proizvodnji kroz pomoć oko produktivnosti, profitabilnosti u poljoprivrednom sektoru.  Program prepoznaje važnost proizvodnje hrane u svijetu i naglašavaju nužnost opremanja žena sa potrebnim vještinama i tehnologijama kako bi proizvodnja hrane porasla za 30 %  i zadovoljila potrebe rastuće populacije. U 2016. projekt je pomogao otprilike 2.4 milijuna žena i njihovim poljoprivrednim gospodarstvima, također projekt je pomogao da više od 420 000 žena ima mogućnost pristupa sredstvima poput kredita za poljoprivredni sektor.

U Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede je 23. rujna 2021. objavilo Nacrt prijedloga strategije poljoprivrede do 2030. godine u kojem se u sklopu 15 razvojnih potreba i strateških ciljeva hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora spominje razvojna potreba 4 pod nazivom „Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“. Opis razvojne potrebe glasi kako je potrebno unaprijediti upravljanje poslovanja, uključujući financijsku pismenost te marketinške prakse, kao i korištenje (digitalnih) alata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i ruralnim područjima. Smanjenje poreznog i administrativnog opterećenja privuklo bi više poduzetnika, posebno mladih. Obrazloženje je da mali proizvođači i mala i srednja poduzeća, a posebice žene, često imaju skromna znanja o upravljanju i planiranju u poslovanju, što im otežava uključivanje u moderne poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti i korištenje usluga financijskih institucija. Složeni regulatorni i administrativni postupci te parafiskalni (neporezni) nameti smanjuju konkurentnost sektora i stvaraju poslovno okruženje koje nameće visoke transakcijske troškove, osobito za mala i srednja poduzeća.

Podijeli:

Nedavni projekti