Digitalizacija poljoprivrede

Zbog rastuće svjetske populacije, nedostatne proizvodnje hrane, nedovoljne količine i skupih proizvodnih resursa te nedostatka obradivih površina, nameće se potreba za pronalaženjem načina za suočavanje s navedenim globalnim problemima. Digitalizacija i upravljanje proizvodnim procesima uz pomoć moderne tehnologije imaju sve veću važnost u poljoprivrednom sektoru. Inovacije su postale nužne kako bi se osigurala održiva, zdrava, sigurna i transparentna proizvodnja hrane. Digitalizacija   predstavlja skup različitih tehnoloških alata i pomagala koji se koriste u svakodnevnom životu s ciljem povećanja učinkovitosti našeg rada. Četvrta industrijska revolucija se u najvećoj mjeri zasniva na digitalizaciji industrije, a Europska unija snažno potiče mjere koje pridonose digitalizaciji i digitalnoj transformaciji jer želi održati i povećati konkurentnost svoje industrije. Mnogo poljoprivrednih gospodarstava u svom poslovanju već uvelike primjenjuje tehnologije precizne poljoprivrede poput mapiranja polja, GPS navođenja, varijabilne aplikacije gnojiva i zaštitnih sredstava te drugih koncepata maksimizacije prinosa i optimizacije korištenja resursa. Primjenom različitih digitalnih tehnologija, poljoprivrednici smanjuju rizike od gubitka prinosa te istovremeno povećavaju kvalitetu proizvoda. Potrošači zahvaljujući tome dobivaju proizvod koji je manje tretiran pesticidima, a pozitivan učinak na okoliš se ogleda u manjem ispuštanju ugljičnog dioksida u atmosferu. Primjena digitalnih tehnologija ima potencijal značajno unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju te omogućiti  poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije, čime mogu značajno povećati svoju produktivnost. Digitalizacija poljoprivrednog sektora značajno će utjecati na održivost okoliša te na stvaranje zelene poljoprivrede. Neki od pozitivnih učinaka su i povećanje konkurentnosti proizvodnje, povećanje transparentnosti duž opskrbnog lanca, poboljšanje uvjeta rada i drugo. Međutim, postoje i određene prepreke i ograničavajući čimbenici u implementaciji digitalnih tehnologija među kojima se mogu izdvojiti ograničen pristup internetu i digitalnim infrastrukturama, niska svijest o prednostima uvođenja digitalnih tehnologija kod proizvođača, starosna struktura poljoprivrednog sektora, lošije digitalne vještine poljoprivrednika te nesklonost dijeljenju podataka.
 

Istraživanje, inovacije, izgradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te digitalizacija procesa proizvodnje financiraju se iz brojnih fondova EU-a i kroz razne inovativne financijske inicijative poput programa Obzor. Zahvaljujući primjeni digitalnih tehnologija i podataka, hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka i povećati ekološku učinkovitost, što je danas od velike važnosti za poljoprivrednika s aspekta obveza koje proizlaze iz nove zelene politike EU-a, ali i za državu koja ima obvezu mjeriti sve parametre onečišćenja koja se moraju smanjiti sukladno strategiji Od polja do stola . 

Prema procjenama, danas u Hrvatskoj manje od 10 % poljoprivrednih proizvođača koristi digitalne sustave upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, dok je u razvijenim zemljama taj udio mnogo veći. Gotovo 40 % poljoprivrednih proizvođača koristi neki od digitalnih sustava, a otprilike 30 % poljoprivrednika se služi informatičkom tehnologijom i koristi neki od ponuđenih digitalnih alata na tržištu, primjerice Excel. Skoro 30% poljoprivrednika razvijenih poljoprivrednih država uopće ne koristi digitalne tehnologije, već se i dalje služi tradicionalnim metodama praćenja podatka o svojoj poljoprivrednoj proizvodnji ili ih uopće ne prati.

Hrvatska ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)  koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede, a u sklopu kojeg je za digitalizaciju poljoprivrede u Hrvatskoj ukupno namijenjeno čak 77 milijuna kuna, od čega za uspostavu digitalnih javnih usluga 14 milijuna kuna, za pametnu poljoprivredu 50 milijuna kuna te za sustave sljedivosti od polja do stola 13 milijuna kuna. Potporu ulaganjima u digitalizaciju poljoprivrede moguće je ostvariti i u sklopu Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.  putem operacija 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“, 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ i 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“.

EU i nacionalni kreatori politike uvelike su orijentirani na digitalizaciju poljoprivrede kako bi se osiguralo da digitalne inovacije u poljoprivredi održe korak s drugim sektorima te da su prednosti digitalizacije dostupne i utječu na širu poljoprivrednu zajednicu.

U sklopu programa EU Obzor 2020, provodi se projekt FAIRshare čiji je sveobuhvatni cilj osigurati da poljoprivredni savjetnici i njihove organizacije učinkovito koriste digitalne alate i usluge za potporu produktivnijoj i održivoj poljoprivredi, a projekt objedinjuje mnoštvo različitih digitalnih alata i aplikacija. 

Važno je spomenuti i CAPTIVATE (CAP Transfer of Information Via Assessment, Training and Extension) projekt financiran u sklopu Erasmus + programa Europske unije, čiji je glavni cilj razviti sustav procjene i osposobljavanja poljoprivrednika s ciljem boljeg povezivanja inovativnih, učinkovitih i održivih praksi poljoprivrednog gospodarenja s propisima i zahtjevima nove Zajedničke poljoprivredne politike. U sklopu projekta će se razviti i digitalna platforma s objedinjenim zakonodavstvom i propisima Zajedničke poljoprivredne politike, dostupnim mjerama potpore te primjerima dobre poljoprivredne prakse. 

U tablici su navedeni primjeri nekih aplikacija i digitalnih alata korištenih u optimizaciji poljoprivredne proizvodnje.