Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

Zajednička poljoprivredna politika EU-a (ZPP) je politika svih zemalja članica Europske unije kojom se upravlja na europskoj razini te se financira sredstvima iz EU proračuna. Glavni ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike su:

-        pružanje potpore poljoprivrednicima i poboljšanje poljoprivredne produktivnosti

-        zaštita prava poljoprivrednika iz Europske unije na odgovarajuću zaradu

-        doprinos borbi protiv klimatskih promjena i održivom upravljanju prirodnim resursima

-        očuvanje ruralnih područja i krajolika diljem EU-a

-        održavanje dinamičnosti ruralnog gospodarstva promicanjem zapošljavanja u poljoprivredi, poljoprivredno-prehrambenim industrijama i povezanim sektorima

Kako bi se učvrstila uloga europske poljoprivrede u budućnosti, Zajednička poljoprivredna politika se tijekom godina razvijala tako da odgovara na promjenjive gospodarske okolnosti te zahtjeve i potrebe građana. Buduća reforma ZPP-a s provođenjem bi trebala početi od 1. siječnja 2023. godine.  

Novo programsko razdoblje ZPP-a od 2023. do 2027.

Naglasak nove Zajedničke poljoprivredne politike EU više će biti usmjeren na rezultate i djelotvornost mjera, nego na sukladnost i pravila te će se općenito nastojati osigurati fleksibilniji sustav, manje administrativnog opterećenja te modernizacija i pojednostavnjenje načina na koji ZPP funkcionira.

Financiranje/Proračun ZPP-a

Strateški plan ZPP-a obuhvaćat će mjere I. stupa (izravna plaćanja, sektorske mjere, vinska omotnica, pčelarstvo) i mjere II. stupa ZPP-a (mjere ruralnog razvoja).

U Hrvatskoj je 27. prosinca 2021. godine predstavljen Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. Republici Hrvatskoj će u okviru poljoprivrednih fondova u razdoblju 2021.-2027. biti na raspolaganju financijska sredstva Europske unije od kojih veći dio sredstava dolazi iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), a dio iz Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI) koji čini odvojeni izvor financiranja.

Navedena financijska sredstva Hrvatska će koristiti u okviru dva poljoprivredna fonda: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – mjere izravnih plaćanja i zajedničke organizacije tržišta i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) – mjere ruralnog razvoja.

U sklopu Strateškog plana hrvatskim je poljoprivrednicima osigurano ukupno 3,6 milijardi EUR, pri čemu se 1,87 milijardi EUR odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi EUR za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna EUR za vinarstvo i 9,5 milijuna EUR za pčelarstvo. Za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno je 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25 %, te za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja 12 % raspoloživih sredstava.

Strateški i specifični ciljevi nove ZPP

Poljoprivreda i ruralni razvoj u sljedećem razdoblju (2023. – 2027.) će biti orijentirani na pojačanu brigu za okoliš, investicije usmjerene na digitalnu i zelenu tranziciju, produktivnost i konkurentnost te na pružanje dodatne potpore za mlade poljoprivrednike.

Slika 2. Specifični ciljevi ZPP-a

Zelena arhitektura

Važan segment reforme ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. je očuvanje bioraznolikosti i održivo korištenje resursa, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje emisija štetnih plinova te očuvanje krajobraza, što zajedno čini „Zelenu arhitekturu“ Strateškog plana ZPP-a. Stoga, Zelena arhitektura u kontekstu Strateškog plana znači plaćanja za primjene poljoprivrednih praksi koje su povoljnije za okoliš, pridonose smanjenju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te onih praksi koje pridonose očuvanju poljoprivrednih krajolika i biološke raznolikosti.

U sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike najmanje 35 % proračuna za ruralni razvoj bit će namijenjeno svim vrstama intervencija vezanih za okoliš i klimu što uključuje i dobrobit životinja te dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju.

Nadalje, minimalno 25 % proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme. Eko-sheme su potpora aktivnim poljoprivrednicima ili skupinama aktivnih poljoprivrednika koji se obvežu da će provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu, okoliš i dobrobit životinja te borbu protiv antimikrobne rezistencije, primjerice pašarenje na pašnjacima i intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina.

U sklopu nove ZPP osmišljene su i intervencije s ciljem zadržavanja mladih u ruralnom prostoru, potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava, veći postotak sufinanciranja investicija u proizvodnji kao i stopostotno financiranje kupovine zemljišta kroz financijske instrumente. Nova poljoprivredna politika nastoji poticati i promovirati digitalizaciju proizvodnje, umrežavanje i sudjelovanje u istraživanjima te primjenu inovativnih rješenja kao i sudjelovanje u kreiranju lokalnih razvojnih strategija.