Proizvodnja i perspektive bioplina u EU

Europska komisija donijela je niz prijedloga u sklopu smjernica Europskog zelenog plana kako bi se do 2030. godine klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, a da do 2050. godine Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Bioenergy Europe međunarodna organizacija s dugogodišnjim djelovanjem u sektoru proizvodnje bioplina izvještava da je ukupna potrošnja bioplina EU27 od ukupnog udjela potrošene bioenergije u 2019. godini je iznosila tek 10%. Podaci eurostata prikazuju da je potrošnja bioplina te godine ekvivalentna 4% potrošnje zemnog plina iste godine. Takvi podaci pokazuju da bioplin još ne dostiže proizvodne količine koje mogu nadomjestiti potrošnju zemnog plina, stoga je potrebno poticati potrošnju bioplina kao obnovljivog izvora energije.

Europa broji oko 19.000 bioplinskih postrojenja i više od 700 postrojenja za proizvodnju biometana. Ukupna proizvedena količina biometana i bioplina u 2019. iznosila je oko 18 milijardi kubičnih metara plina, ekvivalentno 193 TWh.

Proizvodnja bioplina svake godine raste, u zadnjem desetljeću sektor proizvodnje bioplina imao je veliki napredak zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i inovacijama u procesima. Njemačka je zemlja članica s najvećom proizvodnjom bioplina (broj bioplinskih postrojenja povećao se za 185 u periodu 2018.-2019.).  

U Europi 71% bioplinskih postrojenja kao primarni supstrat za proizvodnju biometana koriste nusproizvode iz poljoprivredne proizvodnje (energetski usjevi, gnoj i ostali rezidui).

U Belgiji, Poljskoj i Ukrajini se visok udio nusproizvoda industrije hrane i pića koristi za proizvodnju bioplina, dok se u Estoniji i Švedskoj većinom koristi mulj iz pročistača otpadnih voda. U Njemačkoj se primarno koriste energetski usjevi i nusproizvodi poljoprivredne proizvodnje.

U narednim godinama se očekuje povećanje sektora. Istraživanja predviđaju da do 2030. godine proizvodnja bioplina u EU dostići proizvodnju od 44 milijarde kubičnih metara plina, što je ekvivalentno 467 TWh. Ako će proizvodnja pratiti dosadašnji trend i ako su procjene istraživanja točne do 2050. godine proizvodnja može iznositi preko 95 milijardi kubičnih metara plina (ekvivalentno 1.008 TWh), što bi zamjenilo potrebe potrošnje zemnog plina za 35-40%.

Nutri2Cycle Konverzija prema ugljično i nutritivno efikasnoj poljoprivredni u Europi, projekt je u okviru programa istraživanja i inovacija Obzor 2020 Europske komisije čiji je cilj analizirati tokove dušika (N), fosfora (P), i ugljika (C), njihovo ponovno iskorištavanje na farmama kroz stvaranje sinergija između uzgoja životinja i proizvodnje usjeva. Anaerobna digestija jedan je od temeljnih procesa koji se obuhvaćaju u tehnologijama projekta. Poboljšanjem i optimizacijom procesa poput anaerobne digestije olakšava se povrat ugljika u tlo (digestatom) i smanjuju emisije stakleničkih plinova uz mogućnost proizvodnje energije za vlastite potrebe poljoprivrednika na farmi. 

Slika 1. Shema interakcija ciklusa nutrijenata u Nutri2Cycle projektu (izvor: nutri2cycle.eu)

Projekt Nutri2Cycle osim inputa za agro-poslovni sektor za će se također ima cilj uskladiti se s relevantnim EU okolišnim regulativama s ciljem pružanja znanstvene potpore u kreiranju učinkovitih regulatornih okvira za smanjenje emisija i povećanje samodostatnosti Europe za hranom, energijom i hranjivim tvarima u sljedećem stoljeću.

Europa ima veliki potencijal za rast proizvodnje bioplina, čak i u državama koje već proizvode velike količine, poput Njemačke koja proizvodi 1MWh bioplina po stanovniku. Poljoprivredni sektor igra glavnu ulogu u kontinuiranom rastu količine proizvedenog bioplina, buduću da je najveća količina supstrata korištenog za anaerobnu digestiju poljoprivrednog podrijetla. Dugoročnim regulativama i zakonima se može postići poželjni uvjeti za povećanje proizvodnje i potrošnje bioplina, ali treba imati na umu da je svaka regija specifična, stoga određeni zakoni neće biti prenosivi iz jedne regije/zemlje u drugu (Gustafsson i Anderberg 2022).

Projekti poput Nutri2Cycle-a od velikog su značaja za poticanje inovacija i implementacije novih znanja u postojeća poljoprivredna gospodarstva s ciljem poboljšanja proizvodnje uz postizanje kružnog gospodarstva. Podupiranjem istraživanja i implementacijom preporuka dobivenih rezultatima istih pridonosi se ciljevima smanjenja emsije stakleničkih plinova u sklopu Europskog zelenog plana.