PROIZVODNJA BIOPLINA IZ STAJSKOG GNOJA

Anaerobna digestija je biokemijski proces u kojem se biorazgradivi organski supstrati razgrađuju mikrobiološkim procesima bez prisutnosti kisika, a jedan od nusproizvoda koji nastaje je bioplin. Kao rezultat visokokvalitetne prerade, dobiva se bezbojni plin koji nema karakterističan miris i u svom sastavu sadrži otprilike 70 % metana. Kalorična vrijednost takvog goriva prilično je velika. Količinom bioplina proizvedenog iz primjerice jednog hektara obnovljivih sirovina, automobil može prijeći do 70.000 km.

Tehnologija proizvodnje bioplina poznata je dugi niz godina,  što dovodi do mogućnosti povećanja broja bioplinskih postrojenja bez prepreke u tehnološkoj izvedivosti. Bioplin ima dovoljan potencijal za djelomično pokrivanje energetskih potreba za proizvodnju električne i toplinske energije te pročišćen u obliku biometana kao gorivo u transportu.

Proizvodnja bioplina iz stajskog gnoja osigurava očuvanje okoliša i dobra tehnološka rješenja za zbrinjavanje otpada koji se pretvara u iskoristivu energiju. Takav način prerade otpada smanjuje troškove uvoza energije i naftnih derivata.

Slika 1. Pojednostavljeni prikaz tehnologije proizvodnje bioplina

Nekoliko je značajnih uloga bioplina, no najvažnija je da predstavlja obnovljivi izvor energije. Proizvodnjom bioplina iz goveđeg i svinjskog gnoja farme mogu postati proizvođači električne i toplinske energije te na taj način smanjiti emisiju stakleničkih plinova i spriječiti odlazak metana u atmosferu. Bioplin se može smatrati alternativnim gorivom, jer njegova proizvodnja zahtijeva životinjski otpad, kojeg u poljoprivredi ima i viška. 

Kroz proces anaerobne fermentacije u bioplinskim postrojenjima nastaju i čvrsti i tekući ostaci u vidu razgrađene organske tvari, odnosno digestata. Digestat, koji sadrži korisne sastojke, predstavlja kvalitetno gnojivo dobiveno nakon aeriranja, cijeđenja i sušenja tijekom nekoliko tjedana. Njegove vrijednosti očituju se u ekološkom, ekonomskom i agronomskom smislu (slika 3). Primjenom digestata poboljšava se razina humusa u tlu te smanjuje opasnost od erozije tla. Njegova prednost očituje se i u maksimalnoj iskoristivosti hranjiva, velikoj brzini i manjim troškovima aplikacije te poboljšanju pH tla i velikoj mikrobiološkoj aktivnosti.

Slika 3. Prednosti korištenja digestata

Digestat treba primjenjivati planirano i u skladu sa odlukama o donošenju plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine.

S ekonomskog, ali i tehničkog i praktičnog aspekta, države pogodne za iskorištavanje bioenergije trebale bi maksimalno iskoristiti njihov potencijal. Ruralni se dijelovi posebno ističu kao područja s velikim potencijalom za proizvodnju bioplina, budući da je ulazna sirovina, poput gnoja, gnojovke, poljoprivrednih ostataka, pristupačna.

Velike su prednosti proizvodnje bioplina, a još jedna od njih je što bioplin pridonosi kružnom gospodarenju otpada na način da se iskorištava organski materijal iz otpada i tako smanjuju ukupne količine otpada na odlagalištima, koja predstavljaju veliki problem današnjice. Kako bi se smanjio problem otpada, neke Hrvatske firme imaju sklopljene ugovore za prikupljanje otpadnih jestivih ulja i ostataka iz kantina, bolnica, restorana i slično te na taj način sudjeluju u zaštiti okoliša, a pri tom iskorištavaju dobivenu sirovinu. Od ukupno 70 bioplinskih postrojenja u RH u 2021. godini, njih 21 ima dozvolu za gospodarenjem otpadom, a njih 6 koristi biootpad iz komunalnog otpada.

Obzirom na veličinu hrvatskih stočarskih farmi, za više od 3 600 postoji mogućnost izgradnje mikro bioplinskih postrojenja (10-50 kW), na razini grada ili općine kao koncept energetske zajednice, gdje bi se također mogle uključiti i komunalne djelatnosti radi ostvarenja cilja kružne ekonomije.