PROIZVODNJA BIOPLINA IZ STAJSKOG GNOJA
Promjene kojima svjedočimo, većinom su potaknute ljudskim djelovanjem. Prekomjerno iskorištavanje fosilnih goriva, masovna sječa šuma te mnoge druge aktivnosti, rezultirale su time da većina zemalja EU, uključujući i Hrvatsku, krenu u kreiranje nove, zelene ere. Donošenjem strategija i planova te postavljanjem zakonskih okvira postavljeni su ciljevi koje se teži ostvariti, ponajprije u svrhu zaštite okoliša. |
Poljoprivreda Hrvatske u emisiji stakleničkih plinova sudjeluje u iznosu od 11,35 %, dok je sektor stočarstva odgovoran za 60 % emisije iz poljoprivrede prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Najveći problem predstavlja emisija metana, koja bi se mogla smanjiti procesom anaerobne digestije te kojom kao produkti nastaju bioplin i organsko gnojivo.
Anaerobna digestija je biokemijski proces u kojem se biorazgradivi organski
supstrati razgrađuju mikrobiološkim procesima bez prisutnosti kisika, a jedan
od nusproizvoda koji nastaje je bioplin. Kao rezultat visokokvalitetne prerade, dobiva se
bezbojni plin koji nema karakterističan miris i u svom sastavu sadrži otprilike
70 % metana. Kalorična vrijednost takvog goriva prilično je velika. Količinom bioplina proizvedenog iz primjerice jednog
hektara obnovljivih sirovina, automobil može prijeći do 70.000 km.
Tehnologija proizvodnje bioplina poznata je dugi niz godina, što dovodi do mogućnosti povećanja broja bioplinskih postrojenja bez prepreke u tehnološkoj izvedivosti. Bioplin ima dovoljan potencijal za djelomično pokrivanje energetskih potreba za proizvodnju električne i toplinske energije te pročišćen u obliku biometana kao gorivo u transportu.
Proizvodnja
bioplina iz stajskog gnoja osigurava očuvanje okoliša i dobra tehnološka
rješenja za zbrinjavanje otpada koji se pretvara u iskoristivu energiju. Takav
način prerade otpada smanjuje troškove uvoza energije i naftnih derivata.
Slika 1. Pojednostavljeni
prikaz tehnologije proizvodnje bioplina
Nekoliko je značajnih uloga bioplina, no najvažnija je da predstavlja obnovljivi
izvor energije. Proizvodnjom bioplina iz
goveđeg i svinjskog gnoja farme mogu postati proizvođači električne i toplinske
energije te na taj način smanjiti emisiju stakleničkih plinova i spriječiti
odlazak metana u atmosferu. Bioplin se
može smatrati alternativnim gorivom, jer njegova proizvodnja zahtijeva
životinjski otpad, kojeg u poljoprivredi ima i viška.
Slika 2. Pojednostavljeni proces anaerobne digestije
Kroz proces anaerobne fermentacije u bioplinskim
postrojenjima nastaju i čvrsti i tekući ostaci u vidu razgrađene organske tvari,
odnosno digestata. Digestat, koji sadrži
korisne sastojke, predstavlja kvalitetno gnojivo dobiveno nakon aeriranja,
cijeđenja i sušenja tijekom nekoliko tjedana. Njegove vrijednosti očituju se u
ekološkom, ekonomskom i agronomskom smislu (slika 3). Primjenom digestata
poboljšava se razina humusa u tlu te smanjuje opasnost od erozije tla. Njegova
prednost očituje se i u maksimalnoj iskoristivosti hranjiva, velikoj brzini i
manjim troškovima aplikacije te poboljšanju pH tla i velikoj mikrobiološkoj
aktivnosti.
Slika 3. Prednosti korištenja digestata
Digestat treba primjenjivati planirano i u skladu sa odlukama o donošenju plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine.
S ekonomskog, ali i tehničkog i praktičnog aspekta, države pogodne za iskorištavanje bioenergije trebale bi maksimalno iskoristiti njihov potencijal. Ruralni se dijelovi posebno ističu kao područja s velikim potencijalom za proizvodnju bioplina, budući da je ulazna sirovina, poput gnoja, gnojovke, poljoprivrednih ostataka, pristupačna.
Velike su prednosti proizvodnje bioplina, a još jedna od njih je što bioplin pridonosi kružnom gospodarenju otpada na način da se iskorištava organski materijal iz otpada i tako smanjuju ukupne količine otpada na odlagalištima, koja predstavljaju veliki problem današnjice. Kako bi se smanjio problem otpada, neke Hrvatske firme imaju sklopljene ugovore za prikupljanje otpadnih jestivih ulja i ostataka iz kantina, bolnica, restorana i slično te na taj način sudjeluju u zaštiti okoliša, a pri tom iskorištavaju dobivenu sirovinu. Od ukupno 70 bioplinskih postrojenja u RH u 2021. godini, njih 21 ima dozvolu za gospodarenjem otpadom, a njih 6 koristi biootpad iz komunalnog otpada.
Obzirom na veličinu hrvatskih stočarskih farmi, za više od 3 600 postoji mogućnost izgradnje mikro bioplinskih postrojenja (10-50 kW), na razini grada ili općine kao koncept energetske zajednice, gdje bi se također mogle uključiti i komunalne djelatnosti radi ostvarenja cilja kružne ekonomije.
Prema Direktivi EU 2018/2001 promicanje OIE ima ključnu ulogu u opskrbi energijom po pristupačnim cijenama, smanjuje ovisnost o uvozu, potiče tehnološki razvoj i inovativnost te stavlja Europu na vodeću poziciju u sektoru proizvodnje iz OIE.
S ciljem bolje budućnosti za EU i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš, razvijaju se mnogobrojni projekti. Jedan od njih je i FERTIMANURE čiji je cilj pružiti inovativna rješenja za stvarne izazove vezane za stajski gnoj te pomoći poljoprivrednicima s poteškoćama s kojima se trenutno suočavaju. Primjenom 5 pilota na 5 različitih farmi u EU, razviti će se, integrirati, testirati i potvrditi inovativne strategije upravljanja hranjivim tvarima za učinkovit oporavak ali i ponovnu oporabu hranjivih tvari i drugih proizvoda s agronomskom vrijednošću. U konačnici će se dobiti pouzdana i sigurna gnojiva koja bi bila konkurentna na EU tržištu.
Edukativne i
opisne videozapise o FERTIMANURE projektu možete
pronaći na YouTube kanalu,
dok se za sva ostala pitanja vezana za projekt možete obratiti našem IPS timu, telefonski
(099/370-5757) ili e-mailom (info@ips-konzalting.hr).