Utjecaj digitalnih alata na poljoprivredni sektor

Projekt okuplja vodeće stručnjake u području agro digitalizacije, računovodstvenih praksi i poduzetništva s ciljem istraživanja prepreka i pripreme učinkovitih smjernica za educiranje, usmjeravanje i umanjenje negativnih utjecaja na ciljne skupine – žene i mlade.

Poljoprivredni sektor se danas suočava s brojnim izazovima kao što su nedovoljna količina i skupi proizvodni resursi, nepovoljna dobna struktura poljoprivrednih gospodarstava (stari poljoprivrednici), nedovoljno obradivih površina i još mnogi drugi, zbog čega je neophodno ulaganje u nova znanja i tehnologije i uvođenje inovacija u poljoprivredne djelatnosti. Ulaganje u digitalizaciju i inovativne tehnologije u poljoprivrednim proizvodnim procesima osigurava održivu, zdravu i sigurnu proizvodnju hrane i utječe na smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš.  

Europska unija je danas uvelike orijentirana na ulaganja u digitalizaciju poljoprivrede kako bi se osiguralo da prednosti digitalnih inovacija budu dostupne i pozitivno utječu na širu poljoprivrednu zajednicu. U poljoprivrednoj proizvodnji se danas primjenjuju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) za razvoj rješenja i alata koji poljoprivrednicima značajno pojednostavljuju vođenje poljoprivrednog gospodarstva. Suvremena IKT-rješenja koriste tehnologije iz područja Interneta stvari, računarstva u oblaku, umjetne inteligencije i strojnog učenja, mobilnih mreža i povezanih mobilnih i web-aplikacija koje se dizajniraju i implementiraju za poljoprivrednike i agronome, a glavni ciljevi primjene novih tehnoloških rješenja u poljoprivredi odnose se na povećanje prinosa i profitabilnosti poljoprivrednog gospodarstva te na smanjene tradicionalnih inputa kao što su gnojiva, herbicidi, insekticidi ili voda potrebna za navodnjavanje. Također, korištenje IKT-rješenja može pružiti informacije o pravodobnoj primjeni i provedbi odgovarajućih agro-tehničkih mjera na polju, predvidjeti prinose ili omogućiti praćenje životnog ciklusa proizvedene hrane „od polja do stola“, što je danas sve važnije samim potrošačima hrane. Nadalje, digitalizacija poljoprivrednog sektora neophodna je i zbog suočavanja s klimatskim promjenama koje predstavljaju veliku prijetnju usjevima i proizvodnji hrane na globalnoj razini. Danas su razvijene napredne tehnologije koje omogućuju praćenje stanja usjeva i okoliša u stvarnom vremenu te praćenje vremenske prognoze na mikrolokacijama s ciljem pravovremenog provođenja različitih agro-tehničkih mjera i zahvata na polju. Precizna poljoprivreda pogoduje i prijelazu na ekološku poljoprivredu jer omogućuje smanjenje tradicionalnih inputa potrebnih za poljoprivrednu proizvodnju, kao što su mineralna gnojiva i pesticidi. Precizna poljoprivreda se smatra pokretačem većih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji koje će značajno doprinijeti postizanju strateškom cilju Europske unije da najmanje 25 % poljoprivrednih zemljišta EU do 2030. godine bude pod ekološkim uzgojem.

Na tržištu postoji cijeli niz različitih digitalnih alata za primjenu u poljoprivredi koji implementiraju različite funkcionalnosti, koriste različite izvore informacija za preciznu poljoprivredu te imaju različite namjene. Putem jedne od glavnih aktivnosti u sklopu projekta AGRODAT, analizirano je 7 digitalnih alata/aplikacija koje zbog svog obima i kvalitete mogu poslužiti kao vrlo koristan alat mnogim poljoprivrednicima.   

Rješenja za preciznu poljoprivredu koja koriste tehnologije Interneta stvari automatiziraju posao prikupljanja, obrade i analize podatka s polja i poljoprivrednog gospodarstva uz stvarno-vremensku komponentu koja daje trenutni uvid u stanje na polju/gospodarstvu čime značajno utječu na optimizaciju poljoprivrednog poslovanja. Primjena IoT-rješenja za poljoprivredu provodi se u ciklusima od nekoliko koraka koji se ponavljaju kroz vrijeme, a to su: opažanje, dijagnostika, praćenje i donošenje odluka, akcija i poslovna podrška.

S obzirom da digitalizacija poljoprivrede nailazi na brojne izazove i prepreke poput slabijih digitalnih vještina poljoprivrednika, loše pokrivenosti bežičnim signalom u ruralnim područjima, nedovoljno razvijene digitalne infrastrukture te mnogim drugim, u budućim strategijama na nivou EU i RH potrebno je posebnu pažnju usmjeriti na edukaciju poljoprivrednika o inovacijama u poljoprivredi kako bi mogli usvojiti i koristiti odgovarajuće digitalne alate u svojoj proizvodnji s ciljem optimizacije iste te na širenje bežičnih komunikacijskih mreža u ruralna područja.

Kao krajnji rezultat AGRODAT projekta izradit će se brošura s ključnim rezultatima istraživanja  koja će dati pregled relevantnih pojmova vezanih za digitalnu i financijsku pismenost te poticanje poduzetničkog mindseta u poljoprivrednom sektoru.